Međunarodni književni natječaj PAGE završen je 31. svibnja 2026., nakon šest mjeseci tijekom kojih su autori mogli slati svoje radove. Odaziv je nadmašio sva očekivanja: u partnerskim zemljama pristiglo je više od 500 priča.
Iza ove impresivne brojke stoje stotine autora koji su prihvatili neobičan kreativni izazov: napisati originalnu priču namijenjenu mladima s intelektualnim ili kognitivnim teškoćama, ali i svima kojima jasan i pristupačan jezik olakšava čitanje i razumijevanje.
Pristupačno pisanje od prve rečenice
Pristupačne knjige još uvijek najčešće nastaju prilagodbom već postojećih djela. Klasični roman, suvremena priča ili edukativni tekst prilagođavaju se prema načelima lako čitljivog i lako razumljivog sadržaja (Easy-to-Read i Easy-to-Understand). Takav je rad iznimno važan jer književnost čini dostupnom čitateljima kojima bi inače mogla ostati nedostupna.
Natječaj PAGE ponudio je drukčiji, ali podjednako važan pristup. Umjesto da se priče prilagođavaju nakon što su napisane, autori su pozvani da o pristupačnosti razmišljaju već od samog početka pisanja.
Kako napisati zanimljivu priču čiju je radnju istodobno lako pratiti? Kako zadržati emocionalnu slojevitost bez oslanjanja na apstraktan jezik? Kako jasno predstaviti likove, mjesta i vremenske promjene? I kako napisati pristupačnu priču, a da ona pritom ne djeluje djetinjasto?
Ta su pitanja bila u središtu natječaja i možda upravo ona objašnjavaju zašto je inicijativa naišla na tako velik odaziv autora diljem Europe.
Izazov koji je autore osobno dotaknuo
Poruke koje su pristigle uz prijave iz Francuske pokazuju koliko su se mnogi sudionici osobno povezali s ciljevima projekta PAGE. Među njima su bili učitelji, knjižničari, socijalni radnici i edukatori, ali i autori koji su se s invaliditetom ili kognitivnim teškoćama susreli u vlastitom životu ili kroz iskustva članova obitelji.
Jedna je sudionica pristupačno pisanje opisala kao „fascinantnu avanturu“ koja ju je potaknula da preispita uobičajene načine i tehnike pisanja za odrasle. Njezina je motivacija bila i vrlo osobna: njezin dvadesetogodišnji sin s autizmom teško pronalazi pristupačne knjige koje ga zanimaju jer su mnogi dostupni naslovi za njega previše djetinjasti.
Druga je autorica objasnila da je potrebu za pristupačnim čitanjem osvijestila zahvaljujući svojem djetetu, koje ima autizam i višestruke teškoće u učenju, ali i roditelju kod kojega je započelo slabljenje kognitivnih sposobnosti. Sudjelovanjem na natječaju željela je podržati inicijativu koja može koristiti vrlo različitim čitateljima.
Drugi su sudionici pisali o osnaživanju, uključivanju, samopouzdanju i želji da pomognu čitateljima da se osjećaju manje usamljeno. Jedna autorica, nekadašnja socijalna radnica, opisala je natječaj kao priliku za promicanje dostupnosti kulture publici koja je još uvijek prečesto isključena iz kulturnog i društvenog života.
Ta svjedočanstva pokazuju nešto važno: pristupačno pisanje nije samo pitanje tehnike. Ono od autora traži da razmisle o tome kome se književnost obraća, koga predstavlja i koga možda, čak i nenamjerno, izostavlja.
Priče raznolike poput njihovih autora
Pristigle priče obuhvatile su iznimno širok raspon žanrova i tema.
Često su se pojavljivale teme prijateljstva, ljubavi i obiteljskih odnosa, kao i priče o školi, poslu, identitetu, invaliditetu, samopouzdanju i odrastanju. Drugi su se tekstovi bavili rasizmom, migracijama, vršnjačkim nasiljem, mentalnim zdravljem, ekologijom, ratom i prihvaćanjem različitosti. U pričama su se pojavljivale i sirene, roboti, srednjovjekovni likovi, tajanstveni dvorci, hrabre životinje i imaginarni svjetovi.
Samo je na natječaj u Hrvatskoj pristiglo 78 priča, od kojih je 49 zadovoljilo sve formalne uvjete. Hrvatski žiri među temama koje su se najčešće pojavljivale istaknuo je prijateljstvo i međusobnu podršku, uključivanje i osjećaj pripadnosti, obiteljske i međugeneracijske odnose, emocionalnu dobrobit, brigu o okolišu te svladavanje različitih životnih izazova.
Evaluacije provedene među partnerima pokazale su i da pisanje pristupačne književnosti nije jednostavan zadatak. Među najčešćim poteškoćama bile su složene rečenične strukture, apstraktne ideje, česte promjene vremena ili perspektive, velik broj likova te riječi i pojmovi koji nisu bili objašnjeni. Ta će iskustva pomoći projektu PAGE u razvoju budućih materijala i aktivnosti za autore zainteresirane za kreativno pisanje jednostavnim i pristupačnim jezikom.
Važno je i da su u ocjenjivanju sudjelovali predstavnici publike kojoj su ove priče prvenstveno namijenjene. Njihove povratne informacije pokazale su da čitateljima posebno odgovaraju jasna i lako pratljiva radnja, poznate situacije, prepoznatljivi likovi, humor, odnosi koji pružaju podršku te priče u kojima se likovi razvijaju na pozitivan način.
Dva pristupa, jedna pristupačna zbirka
Rezultati natječaja postat će dio zbirke PAGE posvećen originalnim književnim djelima.
Zbirka će tako povezati dva pristupa: prilagodbe klasičnih književnih djela i originalne priče koje su od samog početka napisane kao pristupačna književnost. Oba imaju isti cilj – omogućiti što većem broju ljudi pristup čitanju, mašti i književnoj kulturi.
Knjige PAGE bit će dostupne u EPUB formatu u aplikaciji PAGE, kao i za preuzimanje s mrežne stranice projekta. Bit će objavljene i u ograničenom broju tiskanih primjeraka na francuskom, talijanskom, portugalskom, hrvatskom i slovenskom jeziku.
Cijelu zbirku pratit će rječnik lako čitljivog i lako razumljivog jezika s približno 2.000 pojmova. Taj će zajednički resurs pomoći čitateljima da razumiju riječi koje su im možda nepoznate i da što samostalnije čitaju knjige.
Početak europske zajednice
Završetkom natječaja ova priča ne završava. Velik interes koji je natječaj izazvao, raznolikost pristiglih radova i spremnost autora da se uključe pokazuju da u Europi raste zajednica posvećena kognitivnoj pristupačnosti u nakladništvu.
Pristiglo je više od 500 priča. No možda je još važnije to što su si stotine autora počele postavljati pitanja: Kome je ova priča dostupna? Tko bi mogao imati poteškoća u njezinu razumijevanju? I kako možemo pisati drukčije kako bi što više čitatelja moglo doživjeti užitak, emocije i slobodu koju pruža književnost?