Uvod
Pristup knjigama i književnosti na jednostavnom jeziku u Sloveniji nije samo stvar pojedinačnih inicijativa, već je povezan i sa širim zakonskim i političkim obvezama države.
Zakon o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom propisuje da informacije i komunikacija moraju biti dostupne osobama s invaliditetom, što uključuje i obvezu prilagodbe na tom području.Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, koju je ratificirala i Slovenija, određuje da informacije i kulturni sadržaji moraju biti dostupni u prilagođenim formatima te da osobe s invaliditetom imaju pravo koristiti odgovarajuća sredstva komunikacije.Rezolucija o Nacionalnom programu za jezičnu politiku 2021.–2025. posebno naglašava prilagođene oblike komunikacije za osobe s posebnim potrebama, među kojima se izričito spominje i jednostavan jezik (easy-to-read oblik).Zato možemo reći da književnost na jednostavnom jeziku, koja je pisani oblik jednostavnog jezika, nije samo dobrovoljni dodatak, nego dio sustavnih napora za pristupačnost, jednakost i uključivanje svih ljudi.
U Sloveniji je književnost na jednostavnom jeziku još uvijek rijetka, iako potreba za njom sve više raste.Trenutačno postoji samo nekoliko desetaka naslova, među kojima su prilagodbe slovenskih klasika, priručnici i poneki izvorni roman. Većinu prilagodbi ili izvornih djela pripremile su pojedine organizacije, kao što su Zavod Risa, Centar za osposobljavanje, rad i skrb (CUDV) Črna na Koroškem, Centar za sluh i govor Maribor te Društvo Sožitje.Za sada ne postoji sustavna potpora države ni velikih izdavača, a gotovo da i nema autora koji pišu izravno na jednostavnom jeziku.
Zbirka Julija i Peter
Posebno mjesto u području književnosti na jednostavnom jeziku u Sloveniji zauzima zbirka izvornih romana Julija i Peter – prva serija autorskih djela napisanih na jednostavnom jeziku u Sloveniji.Osnovna priča prati dvoje mladih glavnih likova, Juliju i Petera, koji prolaze kroz svakodnevne izazove, odnose i osjećaje.Kroz pripovijest čitatelji se susreću sa životnim situacijama u kojima se mogu prepoznati, dok ih priče potiču na razmišljanje o prijateljstvu, ljubavi, ljubomori, odgovornosti i hrabrosti.
Kako je nastala prva knjiga na jednostavnom jeziku
Inicijativu za stvaranje književnosti na jednostavnom jeziku pokrenule su prije više od deset godina dvije osnivačice Zavoda Risa, koje su tada radile u Centru za osposobljavanje, rad i skrb (CUDV) Črna na Koroškem.Obje su imale osobnu povezanost s književnošću – Tatjana je pisala kratke priče, a Saša poeziju i vodila književne susrete – te su u svom profesionalnom radu željele omogućiti osobama s intelektualnim teškoćama pristup knjigama i kulturi. Pripremile su prve prilagodbe na jednostavnom jeziku: Visočku kroniku, Romea i Juliju te zbirku Naše priče.Na jednom predavanju u knjižnici upoznale su spisateljicu Aksinju Kermauner i pozvale je da im se pridruži. Aksinja je prihvatila izazov, i tako je 2016. godine nastao prvi slovenski izvorni roman na jednostavnom jeziku – Cvijeće i vatra.
Osobe s intelektualnim i drugim kognitivnim teškoćama sudjeluju kao suautori
Knjige iz zbirke Julija i Peter ne nastaju kao gotovi tekstovi koje netko kasnije pojednostavi, nego se pišu u stalnoj suradnji s čitateljima.Od samog početka čitatelji sudjeluju u stvaranju likova, radnje i završetka priče. Tekstovi se redovito isprobavaju u grupama za čitanje, gdje sudionici govore što im je razumljivo, a što nije, te predlažu promjene.Njihovi se prijedlozi uvažavaju – jezik se prilagođava, a priča se po potrebi mijenja.Čitatelji surađuju i s ilustratorom.Predlažu što bi slike trebale prikazivati i gdje bi trebale biti kako bi bolje objasnile tekst.Zatim i sami pregledavaju ilustracije te daju svoje mišljenje.Na taj način čitatelji nisu samo publika, nego suautori – njihove su ideje u samom srcu priče.
Jedna od čitateljica, Nevenka, koja sudjeluje u pisanju romana od samih početaka, kaže:
“Jako volim biti dio ovog rada. Pisanje je također posao, ali nije kao rad u tvornici gdje odmah vidiš rezultat. To je proces.Pisanje je i vježba za mozak, jer treba paziti da priča ima smisla.Sretna sam kad vidim objavljenu knjigu – tada naš rad postaje vidljiv.
To pokazuje da možemo sudjelovati na mnogo načina, da nismo samo probni čitatelji.
Mi možemo puno toga, samo nam treba dati priliku.“
Autorica izvornih romana na jednostavnom jeziku u Sloveniji je Aksinja Kermauner
Razgovarali smo sa spisateljicom Aksinjom Kermauner o njezinom prvom susretu s jednostavnim jezikom, o stvaralačkom procesu, izazovima i radosti pisanja priča na jednostavnom jeziku te o važnosti jednostavnog jezika za društvo.
Aksinja je ispričala da je za koncept jednostavno za čitanje (Easy to Read) saznala sasvim slučajno. Na pisanje tekstova na jednostavnom jeziku pozvale su je Saša i Tatjana.Njihovo iskreno oduševljenje ju je odmah osvojilo i bez oklijevanja je prihvatila izazov.Isprva je mislila da će zadatak biti lagan, ali je ubrzo shvatila da pisanje na jednostavnom jeziku zahtijeva veliko znanje, pažnju i preciznost.Dok je pisala prvu knjigu iz serije Julija i Peter, zajedno s čitateljima iz Centra za osposobljavanje, rad i skrb (CUDV) Črna na Koroškem, brzo je uvidjela da svaku riječ treba pažljivo promisliti.Tekst mora biti jasan, ali i kvalitetan, živ i zanimljiv.
Aksinja je dalje objasnila da jednostavan jezik nije prečac ni ustupak, nego most – most koji omogućuje ljudima, koji bi inače bili uskraćeni za radost čitanja i pristup informacijama, da dođu do knjiga.
Naravno, dublje čitanje i dalje je važno, ali bez tekstova na jednostavnom jeziku gotovo bi četvrtina stanovništva bila lišena osnovnog prava – prava da čita i razumije.
Zaključak
Književnost na jednostavnom jeziku u Sloveniji se razvija, iako polako.Pojedine organizacije ulažu velik trud, ali bez financijske podrške države i bez uključivanja velikih izdavača, potreba za pristupačnom književnošću ne može se u potpunosti zadovoljiti. Projekt PAGE želi to promijeniti – konkretnim knjigama, uključivanjem čitatelja i podizanjem svijesti među izdavačima.Naš je cilj potaknuti izdavače da prepoznaju važnost jednostavnog jezika i da počnu redovito objavljivati knjige u tom obliku.
Potreba za književnošću na jednostavnom jeziku u Sloveniji doista raste, a čitanje ne bi smjelo biti privilegij – nego pravo svakog čovjeka.