Svi smo dio složenog društva, a način na koji u njemu sudjelujemo uvelike ovisi o alatima koji su nam dostupni. Često ne primjećujemo da je digitalni svijet u kojem živimo prilagođen brzini i praktičnosti, pri čemu se nerijetko zanemaruju potrebe onih kojima je potreban drugačiji pristup. Kroz projekt PAGE prepoznajemo da za odrasle osobe s intelektualnim i razvojnim teškoćama prepreka sudjelovanju u kulturnom životu nije nedostatak interesa, nego nedostatak pristupačnosti. Zato pri razvoju aplikacije PAGE za čitanje nastojimo stvoriti okruženje koje će potrebe čitatelja staviti na prvo mjesto.
Više od tehničke pristupačnosti
Pristupačnost se u razvoju aplikacija često svodi na tehničke zahtjeve, primjerice na to može li program prepoznati pojedini element ili jesu li boje dovoljno kontrastne. No iskustvo stečeno tijekom prvih faza projekta PAGE pokazalo nam je da je mnogo važnija kognitivna pristupačnost.
Za mnoge korisnike prepreku predstavljaju pretrpani izbornici, nejasna navigacija, promjene u rasporedu sadržaja ili stalne obavijesti. Takvo okruženje može otežati snalaženje u aplikaciji i učiniti digitalni sadržaj manje dostupnim. Ono što je većini korisnika tek manja neugodnost, osobama s intelektualnim i razvojnim teškoćama može predstavljati ozbiljnu prepreku u korištenju digitalnih sadržaja.
Naš je cilj ukloniti što više tih prepreka. Ne želimo razviti aplikaciju s velikim brojem funkcija, nego sigurno, jednostavno i predvidljivo okruženje za čitanje. Dosljednim rasporedom sadržaja i jasnim sučeljem stvaramo prostor u kojem se korisnici osjećaju sigurno i imaju kontrolu nad vlastitim iskustvom korištenja.
Jasne i razumljive digitalne suglasnosti
Jedna od najvećih prepreka u digitalnom okruženju danas često su skočni prozori za kolačiće, postavke privatnosti i različiti obrasci za davanje suglasnosti. Većini korisnika oni predstavljaju tek manju neugodnost, no osobama s kognitivnim teškoćama složeni tekstovi, stručni izrazi i nejasne upute mogu biti razlog da potpuno odustanu od korištenja digitalnog sadržaja.
Vjerujemo da put do knjige treba biti jednako pristupačan kao i sama knjiga. Zato nastojimo sve dijelove aplikacije učiniti što jasnijima i jednostavnijima. Pojednostavljivanjem prijave, postavki i postupaka davanja suglasnosti osiguravamo da tehnologija bude sredstvo uključivanja, a ne dodatna prepreka.
Tehnologija koja poštuje različite ritmove
U svijetu koji neprestano traži brze reakcije i stalnu dostupnost, mi razvijamo aplikaciju koja poštuje različite načine i ritmove obrade informacija. Takav pristup poznat je pod nazivom „Slow Tech“, odnosno sporija i promišljenija tehnologija.
To podrazumijeva pažljiv odabir svakog elementa korisničkog sučelja. Primjerice, koristimo font Lexend, razvijen kako bi smanjio vizualno naprezanje tijekom čitanja, te primjenjujemo jednostavan i lako razumljiv jezik. Takva rješenja nisu samo tehničke značajke, nego alati koji korisnicima pružaju podršku upravo onda kada im je potrebna.
Razvijeno zajedno s korisnicima
Najvažniji dio našeg rada ne odvija se isključivo za računalom. Kroz čitateljske klubove i radionice kreativnog pisanja koje se provode u okviru projekta PAGE imamo priliku pratiti kako stvarni korisnici koriste sadržaje i alate koje razvijamo.
Primjenjujemo participativni pristup, što znači da aplikaciju ne oblikuju samo projektni partneri i stručnjaci, nego i njezini budući korisnici. Njihove povratne informacije pomažu nam uočiti pojedinosti koje nijedno automatizirano testiranje ne može prepoznati – nelagodu koju izaziva nejasna funkcija ili zbunjenost uzrokovanu nedovoljno razumljivim simbolom.
Zato je naš glavni cilj razumljivost. Ne pitamo se samo mogu li korisnici koristiti aplikaciju, nego i osjećaju li se pritom sigurno, ugodno i samostalno.
Svatko ima mjesto u svijetu priča
Europski akt o pristupačnosti, koji se primjenjuje od 2025. godine, potaknuo je izdavački sektor na snažnije uključivanje pristupačnih rješenja. Za nas je, međutim, zakonska usklađenost tek polazište.
Projekt PAGE pokazuje što je moguće postići kada se potrebe odraslih osoba s intelektualnim i razvojnim teškoćama uzmu u obzir od samoga početka. Svaka odluka koju donosimo usmjerena je prema stvaranju pristupačnijeg kulturnog prostora za sve.
Vjerujemo da književnost nije luksuz, nego temeljno pravo. Stvarajući strpljiviju i pristupačniju digitalnu budućnost, nastojimo osigurati da svaki čitatelj, bez obzira na svoje kognitivne sposobnosti, ima jednak pristup svijetu priča i književnosti.
Literatura
Antona, M., Stephanidis, C. i sur. (2025). Universal Access in Human-Computer Interaction. Lecture Notes in Computer Science, str. 99–117.
https://doi.org/10.1007/978-3-031-93848-1
Europska komisija (2023). Web Accessibility. (2023).
https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/web-accessibility.
W3C Web Accessibility Initiative. Accessibility Principles.
https://www.w3.org/WAI/fundamentals/accessibility-principles/
Shaping Europe’s Digital Future. Web Accessibility.
https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/web-accessibility